Luke 15

Sipsip kanata kato sore toŋeró ŋuro tapara mande

(Matyu 18:12-14)

1Asa takis re-re unindoya
15:1“takis re-re uni” ŋukoRom koro wiri yerete uni parámi ŋundo unipare soso wiri yereró ŋu noŋgo takis siyaró. Juda unipareto uni ŋunde qu hamó piyimi yereŋgurí.
quhurí unindoya
15:1“quhurí uni” ŋundo Juda koro muríye okeyá ta kama howeyaŋgurí.
soso kutaqe Yesuko mahero mandí ŋu iŋoyaŋgurí.
2Ŋunde ti Farisi unindoya
15:2“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu korohutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni ŋuyako
15:2“hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo Anutu koro mande ŋu unipare rondaqe yunoyaŋgurí.
kisikasa yero ŋande yaŋgurí, “Ŋa uni ŋako quhurí uniparetoya topo tero o kopo neyoteŋgo.”

3Kowe Yesuko tapara mande
15:3“tapara mande” ŋuko sowo mande naŋge. Yesuko sowo mande ŋunde qu yero oka witú yereró.
ka ŋande yimiraró,
4“Ko ye kanata kato sipsip 100 ŋunde sopo yereyote qu, ko kanata na sore toŋiníqo, sipsip 99 kasina yoteŋgo ŋu yorotoro sipsip kanata ŋu seqa qeneweya, hamómbe? 5Ko seqayate qenero niŋgu-niŋgu tero hokoro wapémo koroworo re yendémo maheweya. 6Re mahero topé-topé neko yiriní mahi ŋande yimiroweya, ‘Ye noya niŋgu-niŋgu ti. Dokoro sipsipne sore toŋeró ŋu pitu ko reteno,’ yeweya.

7“No ŋande yimiroteno, ŋundiro naŋge quhurí uni kanata kato newondí rohoréŋoníqo, niŋgu-niŋgu parámi samboko tunoqeweya. Quko uni roneneŋowí
15:7“uni roneneŋowí” ŋuko Anutuko qenero potó moré kini tiní eneŋo uniyó tunoqete.
99 newondeye meté yote qu ŋuro niŋgu-niŋgu tomó ta naŋge tunoqeweya.

Wondo musiyó kanata ka rotoní umburó ŋuro tapara mande

8“Ko ye date iŋoteŋgo, pare kato wondo musiyó kande irisa towoyote, ko kanata ka rotoní umbuníqo, suru tupuŋoro yakutí kiriyoro meté ta seqayate qeneweya, hamómbe? 9Ko seqayate qenero topé-topé neko yiriní mahi ŋande yeweya, ‘Ye noya niŋgu-niŋgu ti. Dokoro wondo musiyó ka rotowe umburó mu seqayate reteno,’ yeweya.

10“No ŋande yimiroteno, ŋundiro naŋge sambo simómbo
15:10“sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.
quhurí uni kanata kato newondí rohoréŋote qu qenero Anutu toŋímo niŋgu-niŋgu teyoteŋgo.”

Simó kato iwímboro onoŋoyó kina rotaró ŋuro tapara mande

11Yesuko ŋande yaró, “Uni ka simó irisa. 12Naŋuní tukú ŋundo iwí ŋandiro miraró, ‘Awa, imemoŋgo oke soso rondaŋe nore irisa se nunoweya. Meté, itaka naŋge rondaŋe neneŋo qu se nuno,’ yaró. Yiní iwímbo o ŋu rondaŋero irisa-irisa se yunaró. 13Se yunoní waka ta naŋge naŋuní tukú ŋundo o ŋuno qu se riní uni topémbo kimo taŋgurí. Ŋunde ti mone rero mira kapiyamo ŋuno toŋeró. Ŋuno yotoro o wimbo-wimbo teyoní moneyó kini taró.

14“Asa mone ŋu kini tiníqo, korare parámi mira ŋuno tunoqaró. Tunoqiní o qímboro khumaró. 15Ŋunde tero uyaro mira simburí kano kho taró. Mira simburí ŋundo asáŋoní po hoŋgo quroko uyaro poyó sopo yereró.
15:15Anutu koro sokomeko ŋande yaró, ko po ŋu númbowe pusú qu ka, Juda unipareto newero mepémo kini. Asa ko po sopoyowero ŋuro piyimiŋaŋgurí.
16Po sopo yiriní poto qohe soŋo naŋgurí. Ŋu ene ŋuya qohe soŋo ŋu se newero iŋaró. Quko uni kato o qímboro ka kama inaŋgurí.

17“Asa yate iŋondutuyó hiyóqiní ŋandiro ye iŋaró, ‘Ko awanemboro kho uni ŋuko o parámi neyoteŋgo. Quko no ŋano yotoro qonemboro parámi khumoyoteno. 18No awane qenewero toŋero ŋande mirowano, “Awa, no Anutu toŋímo quhurí tanowó, ko ke toŋeŋgemo ŋuya o piyimi tanowó. 19Noko uni piyimi, keŋo naŋoŋge kaŋuya kini yowano. No norotoka keŋo kho uni naŋge yowe,” ŋunde yewano,’ ye iŋaró.

20“Ŋunde ye iŋoro otoqoro iwímo uyaro kapiyamo yoníqo, iwímbo qenero sikí tero, kheŋgeŋoro uyaro towo pisiyoro mutó inoyaró.

21“Ko naŋunímbo ŋande yaró, ‘Awa, no Anutu toŋímo quhurí tanowó, ko ke toŋeŋgemo ŋuya o piyimi tanowó. Noko uni piyimi, keŋo naŋoŋge kaŋuya kini yowano.’

22“Ŋunde yiní iwímbo sunará simó neko yiriní mahi ŋande yimiraró, ‘Neneŋo tuwi meté piru ŋu waka ta re maheya kusiyo ini. Kande pusirí tombo ka ŋu ŋuya re mahe kandímo reya khe punu-punu khímo ri. 23Ko uyareya makao simó kowí tinditiwí ŋu uto re mahika qa neya niŋgu-niŋgu tato. 24Dokoro naŋone ŋa komo khumaró muko itakako otoqote; simó kini taró qu pitu qeneteno.” Ŋunde tero hurí tero hoho teyaŋgurí.

25“Asa simó korete ŋundo khono ŋuno yoraró. Kho rotoro yano kutaqemo ŋuno mahero iŋoníqo, uni sumbí huworo yambo quno teyaŋgo. 26Teyuri iŋoro simó ka nekoro oseseyaró, ‘Ŋu do ka teyoteŋgo?’ yaró. 27Yiní ŋande yaró, ‘Koneke pitu ko mahiní, awaŋgepo makao kowí tinditiwí mu ka urote. Dokoro, awando simó ŋu meté yate mahiní qenero rete.’

28“Ŋunde yiní iŋoro saŋgirí tero ya quroko owero piyimiŋaró. Tiní iwí mirako umburo kondé oseseyoní 29iwímboro mandí topé ŋande yaró, ‘Qeno, no kumima naru parámi keŋo koweyumu teyano. Ko keŋo mande kondéke kama wendaqeyano. Ko keto naru kanata quno meme simó kanata ka re nuni topo-toponemboya nero niŋgu-niŋgu kama teyato. Kini horé. 30Quko naŋoŋge ŋuko keŋo oke rero sesawa pareko raŋoní kini tiní mahete ŋu. Mahiní keto eneŋo makao simó kowí tinditiwí mu urote,’ yaró.

31“Yiní iwímbo ŋande miraró, ‘Naŋone, keko naru rokóŋoro noya yote. Nondo one soso ŋa keŋo naŋge. 32Quko itaka naruko ŋano nore niŋgu-niŋgu tero newondenani meté tete, dokoro, koneke ŋako khumaró, quko itaka yoto-yoto rete. Ene piyo taró, quko itaka pitu ko qeneteto.’”

Copyright information for NCA